Depresija sve više muči mlade u Mostaru!

 

Stručnjaci Instagram platformu, koju koristi više od 800 milijuna ljudi, najčešće povezuju s razvojem niskog samopouzdanja kod mladih i stvaranja loše slike o sebi. 

''Depresija i anksioznost u stalnom su porastu kod mladih u Mostaru, ali takva situacija nije iznenađujuća ukoliko u obzir uzmemo suvremeni ubrzani način života i veliki broj obveza mladih koje se često moraju izvršiti u vrlo kratkom vremenskom razdoblju'', rekla je za Bljesak.info Dijana Ivanišević dr. psihologije i certificirani hipnoterapeut.

 

Jurenje za blještavilom lažnog svijeta

 

Dr. psihologije i specijalist traumatske psihologije u mostarskom Domu zdravlja Marko Romić kaže kako društvene mreže u velikoj mjeri utječu na razvoj depresije, koja, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, postaje bolest budućnosti.

''Društvene mreže stvaraju iskrivljenu sliku stvarnosti i vrijednosti. Mladi se bez dovoljno samopoštovanja i samopouzdanja ne mogu prilagoditi ovom izazovu jureći za tim blještavilom virtualnog svijeta. Naravno da se brzo potroše i onda zapadaju u različita anksiozna i depresivna stanja'', rekao je Romić. Stručnjaci Instagram platformu, koju koristi više od 800 milijuna ljudi, najčešće povezuju s razvojem niskog samopouzdanja kod mladih i stvaranja loše slike o sebi. Dr.

Ivanišević slaže se s tim da društvene mreže doprinose razvoju depresije  i dodaje kako ''trend uspješnosti '' u svim sferama života također doprinosi razvoju depresivnih stanja. Ovaj trend donosi nesklad između želja i mogućnosti mladih, u neskladu su sa samim sobom i to izaziva pojavu nezadovoljstva i napetosti.

 

Nesnalaženje s vršnjacima

 

Depresivna i anksiozna stanja imaju različite obrasce ponašanja ali se u mnogo čemu dopunjavaju. ''Mladi koji imaju simptome anksioznosti ili depresivnosti se obično ne snalaze najbolje u krugu vršnjaka uslijed osjećaja neprihvaćenosti, krivice i stida zbog problema koji imaju, a česta je i pojava nižih ocjena u školi zbog nedostatka volje, motivacije, energije ili pak niske koncentracije'', objašnjava dr. Ivanišević.

Roditelji prvi prepoznaju promjenu ponašanja i raspoloženja kod svoje djece pa su oni i često  ti koji se odluče za psihoterapiju i podržavaju cjelokupan proces izlječenja.  

'' Smatram da su mladi ljudi danas sve više svjesni da je mentalno zdravlje veoma bitan dio cjelokupnog čovjekovog zdravlja, te da je zatražiti pomoć od psihologa ili psihoterapeuta znak spremnosti i snage, a ne slabosti, kao što se na to gledalo nekada ranije. Veći broj edukativnih radionica kao i preventivni program mogu nam pomoći u rješavanju ovog problema,''  potvrđuje dr. Ivanišević.

Drugačijeg mišljenja je Romić koji smatra da mladi nisu dovoljno svjesni i educirani o ovom problemu djelomično svojom zaslugom jer izbjegavaju informacije ali se i ne trude pronaći ih. S druge strane, sustav nema kapacitet da na kvalitetan način prezentira ove probleme i njihova rješenja mladima. Također smatra da ljudi više pomoć traže u javnom sektoru, jer ljudi koji imaju ove probleme nemaju previše novca da se liječe kod privatnih psihologa.

 

Kako pomoći sam sebi

 

Dr. Ivanišević kao life coach savjetuje mlade kako da na najbolji način preuzmu odgovornost za svoje mentalno zdravlje i unaprijede ga. ''Pozitivnim afirmacijama možemo popraviti svoje trenutno stanje. Pomažemo sebi tako što preuzmemo odgovornost za sebe i svoj život, prepoznamo i prihvatimo da imamo problem a zatim napravimo plan za njegovo rješenje. U tome nam pomaže i zdrava prehrana, kvalitetan san, bavljenje jogom ili nekim drugim fizičkim aktivnostima, molitva, iskazivanje zahvalnosti i meditacija'', navodi mostarska stručnjakinja.   Ističe kako će nekome pomoći i boravak u prirodi i čitanje dobrih knjiga, a nekome pružanje pomoći drugima, kojima je ta pomoć potrebna kao i srovođenje vježbi disanja, mišićne relaksacije i vizualizacije. ''Recept za samopomoć ipak ne postoji jer svi smo mi drugačiji, jedinstveni, neponovljivi i posebni na svoj način, ali upravo je  to naša specifična vrijednost i ljepota koju trebamo prepoznati i njegovati. U skladu s tim trebamo početi što više voljeti sebe zbog toga što jesmo, a prestati ne voljeti sebe zbog svega što nismo'', poručuje dr. Ivanišević.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije depresija bi do 2020. godine mogla postati druga na listi vodećih bolesti. Drugi pak podaci govore da su godinama antidepresivi među traženijim lijekovima u BiH. Koliko se ''smirujemo'' tabletama, govori i podatak da su građani BiH u 2016. godini kupili više od milijun pakiranja različitih antidepresiva.